Informacione Tehnologije - Hrvatska

Za digitalizaciju malih tvrtki 30 milijuna eura

Za to će im, u okviru poziva Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija, koji se objavljuje iz Integriranog teritorijalnog programa, na raspolaganju biti ukupno 30 milijuna eura.

Interes poduzetnika bi, prema očekivanjima konzultantskih tvrtki, trebao biti uistinu velik. On ne treba čuditi kada se zna da su, izuzevši poziv za digitalne vaučere kojim se mogu dobiti potpore do svega 10 tisuća eura, posljednji veći bespovratni novac za digitalizaciju poduzetnici na raspolaganju imali 2022., kada su potpore, putem Ministarstva gospodarstva u iznosu od 27,3 milijuna eura, bile dostupne iz NPOO-a. Usto, ovaj je poziv iznimno bitan i zbog relativno niske razine digitaliziranosti domaćih malih i srednjih tvrtki.

S nestrpljenjem se stoga očekuje objava natječaja čije je uvjete i kriterije Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u čijoj je ingerenciji, ovih dana drugi put stavilo u javno savjetovanje. Prema prijedlogu najviše će bespovratnog novca, 16 milijuna, biti na raspolaganju poduzetnicima Panonske Hrvatske.

Dvostruko manji iznos za digitalizaciju imat će tvrtke iz regije Jadranske Hrvatske dok će onima sa sjevera biti dostupno šest milijuna. U okviru natječaja, čiji će se iznos potpora kretati od 20 do 120 tisuća eura, a intenzitet od 50 od čak 85 posto prihvatljivih troškova, sufinancirana će biti ulaganja u digitalna tehnološka rješenja, opremu i sustave te vještine MSP-ova.

Najbrži prst
U odnosu na prvo javno savjetovanje, koje je provedeno u siječnju ove godine i na koje je stiglo 39 komentara, nekoliko je promjena. “Smanjena je donja granica iznosa potpore s 30 tisuća eura na 20 tisuća. Također, kriterij minimalnog broja zaposlenika smanjen je s dva na jednog”, objašnjava Mateo Čagalj, partner u konzultantskoj tvrtki Impuls savjetovanje iz koje pozdravljaju obje ove promjene.

“Upravo je minimalan iznos potpore od 30 tisuća eura mnogim malim poduzećima bio prepreka za prijavu na poziv jer imaju potrebu za digitalizacijom poslovanja, ali nemaju potrebu uvođenja hardvera i skupih tehnologija u poslovanje, dok je smanjivanje kriterija minimalnog broja zaposlenih dobro jer imamo mnogo tvrtki sa samo jednim zaposlenim čime je automatski značajno povećan broj potencijalnih prijavitelja, ističe Čagalj.

Sukladno tome broj tvrtki koje bi se mogle prijaviti na natječaj mogao bi biti značajno veći od ukupno ugovorenih 480 projekata na pozivu za digitalizaciju poslovanja Ministarstva gospodarstva iz 2022. “Vjerujem da bi se, prema procjenama, na ovaj poziv moglo javiti i do tisuću kompanija”, navodi.

No, ovo nisu jedine promjene. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a odlučilo je promijeniti vrstu i modalitet natječaja iz privremenog u trajni poziv koji je u javnosti poznatiji kao “najbrži prst” u kojem vrijeme prijave projekta, ako za natječaj vlada veliki interes, može imati veliki značaj za ostvarivanje potpore. Međutim, iz Impuls savjetovanja pozdravljaju promjenu modaliteta.

“To znači da će projektni prijedlozi biti ocjenjivani redoslijedom kojim su stizali, a svi koji zadovolje bodovni kriterij odmah idu u postupak dodjele novca, što značajno povećava brzinu obrade prijava te smanjuje administraciju”, ističe Čagalj. Kao primjer navodi natječaj za digitalizaciju iz 2022., kada su se prijave zaprimale tijekom ljeta dok su odluke o financiranju, zbog modaliteta privremenog poziva, bile donesene tek krajem ožujka sljedeće godine.

“Kada se radi o natječaju iz kojega se financiraju digitalna rješenja brzina je iznimno važna jer ono što danas nabavljate za pola godine kada dobijete rezultate može biti zastarjelo”, objašnjava. Navodi i da očekuje interes poduzetnika iz svih sektora, no svi će se oni morati još malo strpjeti jer, s obzirom na to da se poziv tek nalazi u javnom savjetovanju, najrealnije je njegovu objavu očekivati početkom rujna, smatra partner u Impuls savjetovanju.

U vrhu tek sedam posto
Interes poduzetnika može se povezati i s razinom digitalizacije domaćih malih i srednjih tvrtki. Posljednja europska statistika pokazuje da čak 35 posto poduzeća u Hrvatskoj, za razliku od 26 posto na razini EU-a, ima vrlo nizak indeks digitalnog intenziteta, odnosno najnižu razinu digitalizacije. Visoko je digitalizirano tek nešto više od sedam posto domaćih tvrtki. U vrijeme sveopće digitalizacije, koja uvelike smanjuje troškove poslovanja i povećava produktivnost, riječ je o ulaganjima koja su ključna za jačanje konkurentnosti.

Ona više nema alternativu, a prednost na tržištu imat će oni koji ranije i samoinicijativno krenu u taj proces, rekao je nedavno za Poslovni dnevnik Ivan Maglić, direktor tvrtke Calisto – zastupnik tvrtke Gartner za Adriatic regiju. Napomenuo je i da domaći poduzetnici kaskaju u pristupu digitalizaciji koji je češće reaktivan nego proaktivan. Takav pristup danas može biti koban za poslovanje. Javno sufinanciranje digitalizacije privatnog sektora trebalo bi pridonijeti rastu svijesti o važnosti ovog ulaganja, a posljedično i većoj konkurentnosti gospodarstva.